Realna vrijednost sadašnjih plaća spustila se na razinu na kojoj je bila 2005. godine, broj nezaposlenih vratio se na stanje u teškoj 2003. godini. U četiri godine zaposlenost se smanjila za 152 tisuće, broj građana koji su dospjeli u bankrot povećao se na 242 tisuće, a zemlja je dobila i 70 tisuća umirovljenika više nego što ih je imala 2008. godine... Kriza nije poštedjela nikoga, samo je pitanje intenziteta. Oni koji rade i primaju plaću osjećaju je u većoj nesigurnosti i slabijoj kvaliteti života, ali najveću cijenu ipak plaćaju nezaposleni jer životare od povremenih poslova, skromne državne naknade ili pomoći obitelji.
Radnici na cesti
– Svaka procjena o tome tko je podnio najveći teret opterećena je vrijednosnim sudovima, no činjenica je da su zaposleni u privatnom sektoru najlošije prošli. U javnom sektoru često kažu da su se i oni od 2008. odrekli milijarda kuna, i to zbog krize koju nisu proizveli. Nije ni građevinski radnik kriv za krizu, ali je ostao na cesti, stoga su i sindikati javnog sektora trebali biti realniji – komentira Danijel Nestić.
Gubitak investicijskog rejtinga zemlje prvenstveno je posljedica enormnog povećanja javnog duga države. Krajem 2008. godine javni je dug države bio oko 98 milijardi kuna – što je bilo manje od trećine BDP-a, i sve dok se kretao oko te razine, nije postojao strah investitora od grčkog scenarija i mogućnosti da ga Vlada ne može redovno otplaćivati iz tekućih proračunskih prihoda. No, u tri godine, od kraja 2008 do kraja 2011. godine javni se dug povećao za 54 milijarde kuna – jer su i Sanader, a kasnije i Jadranka Kosor odbijali smanjivati državnu potrošnju. Ove je godine javni dug skočio za dodatnih 20 milijardi – dovoljno za crveni karton i upozorenje kupcima hrvatskih vrijednosnih papira da bi mogli izgubiti 30 do 50 posto uloženog ako država nastavi istim smjerom. Ministar financija kaže da iduće godine neće uvoditi nove poreze, ali će pritisnuti one koji se nalaze u sivoj zoni i ne plaćaju ništa.
Novi nameti
Unatoč tome što je Hrvatska nakon 2008. dva puta povećavala PDV, uvodila krizni porez, opteretila srednji sloj porezom na dohodak, uvela porez na neisplaćenu dobit – ukupni proračunski prihodi od poreza i doprinosa smanjeni su u četiri godine za pet milijardi kuna!
>>Vlada o nezaposlenosti: Zapušteni vrt ne može se brzo urediti
U 4 godine izgubljeno 152.000 radnih m. / Zabibereno ! /. ________ da to vise ni one komunjare sa svojom industrizacijom zemlje ne mogu povratiti nazad , ni spasiti..